Prvi svjetski rat na Jadranu

Izložba „Prvi svjetski rat na Jadranu“ koja se održava u galeriji sa stalnim postavom Gallerion u Novigradu i u prostorijama Muzeja u Brtonigli.

U stalonom postavu u Gallerionu prikazuje se nastanak i razvoj Austrougarske mornarice do Prvog rata dok su u Brtonigli sa 180 fotopanoa i brojnim originalnim predmetima prvi put u povijesti prikazana ratna zbivanja na Jadranu.

Moglo je sve biti drugačije. U 1914. godini turistička sezona bila je najbolja do tada. Očekivalo se poboljšanje života najnižih socijalnih slojeva u Monarhiji. No izabrano je najgore moguće rješenje, rat, a kakav je bio nabolje mu ime govori „Veliki rat“.

Trajao je četiri godine i ostavio 17 milijuna mrtvih i više od 20.000.000 ranjenih ne ostvarivši niti jedan zadani cilj. Dogodilo se ono što njegovi začetnici najmanje očekivaše; propala su četiri carstva: njemačko, austrougarsko, rusko i tursko. Nastalo je niz nacionalnih država, ali i neodrživih geopolitičkih tvorevina poput Kraljevstva SHS, potonje Jugoslavije koja se nedavno također neslavno, nažalost opet u krvi, raspala.

Naša je namjera da prvi put u Europi na sveobuhvatnoj izložbi prikažemo u svim njegovim vidovima djelovanja „Veliki rat“ na moru, kao nama nešto nametnuto, a za Europu nadasve tragično apsurdno događanje. Izložba će na preko 300 panoa i s 300 maketa brodova, te s velikim brojem autentičnih predmeta i dokumenata pokušati vjerno prikazati navedenu tragediju. Biti će postavljena na tri lokacije u Novigradu i Brtonigli.

Pomorske operacije na Sredozemlju i Jadranu su unatoč brojčanoj premoći brodovlja Antante intenzivno su vođene do samog kraja rata, a jadranska obala je ostala slobodna i pošteđena invazije do ulaska talijanskih postrojbi poslije potpisivanja primirja. Carska i kraljevska flota je unatoč svim nevoljama, a konačno i neposluhu ili pobunama mornara, zbog loših životnih uvjeta i društvene i nacionalne zapostavljenosti, ipak do pred sam kraj rata predstavljala solidni zid obrane, podupirući istodobno kopnenu vojsku na dvije bojišnice, jugozapadnoj i jugoistočnoj. Kad je konačno došlo do raspada države, raspala se skoro preko noći i mornarica, a bivši sugrađani postali su građeni novostvorenih država. Nesretnim i nepravednim geopolitičkim podjelama i granicama te novih interesnih sfera došlo je do nove, još veće, tragedije - Drugog svjetskog rata.

Tradicija austrougarske mornarice ostala sačuvana u nekim segmentima, u Ratnoj mornarici Kraljevine SHS/Jugoslavije, a poslije i u drugim državama koje su je naslijedile. “Zlatno doba” Austrije na moru je završilo 1918, ali ipak se njeno izuzetno bogato nasljeđe u nekim vidovima i do danas očuvalo, kao npr. lukama i lučkim građevinama, kvalitetnoj brodogradnji, pomorskom školstvu, nomenklaturi (posebice u ratnoj mornarici), turizmu i kulturnoj baštini (kompleks utvrda u Puli). Nekih luka, poput Trsta, Pule i Rijeke, bez Austrougarske ne bi ni bilo, a veći dio suvremene uzdužobalne infrastrukture se počeo stvarati baš u to doba. Posebno svečani i mistični svjedoci tog doba velikih kapetana, mornara i brodova te slavne mornarice, svakako su brojni jadranski svjetionici stražari i čuvari plovnih putova i prijatelji pomoraca na našoj obali i otocima.

Uvažavajući navedene okolnosti želja nam je i osnovna namjera ostvariti na nekom odgovarajućem mjestu međunarodni vojnopomorski muzej kao znak i dostojnu memoriju ovom ipak svojevrsnom herojskom vremenu. Memorija kao i povijesno događanje treba nužno biti multietnička i multinacionalna.

» Izložba: Prvi svjetski rat na Jadranu

Prikaži