Istra.hr - službeni turistički portal Istre

Kod odabira pčelara, odnosno medara isto je kao i s kafićem i s omiljenom kavom. Bira se jednom i ne mijenja se. Carica Marija Terezija u svoje je doba pčelarstvo učinila zaštićenim obrtom. "... Da se pčelarstvo što skorije u narod raširi, oprašta se na sva vremena svakog poreza ili daće... " piše u Patentu o pčelarstvu iz 1775. godine.

PETAK 24. veljače 2012.

10:00 svečano otvaranje izložbe
18:00 svečana dodjela priznanja za najbolje ocjenjene vrste meda
(velika koncertna dvorana Spomen doma)
- prigodni program
- pčelarsko druženje

SUBOTA 25. veljače 2012.

09:30 – 13:30 stručno – znanstveni skup (Velika koncertna dvorana Spomen doma)

PREDAVAČI:

09:30 Dr. Peter Naumann (Švicarska), Predsjednik COLOSS-a – "Prevencija gubitaka pčela"
10:30 Pavel Zdešar (Slovenija) – "Nova tehnologija i tehnika u proizvodnji meda, sa osvrtom na uspješno pčelarenje bez upotrebe kemijskih preparata"
11:30 Prof.dr. Aleš Gregorc (Slovenija), Poljoprivredni institut Slovenije – "Uzgojne mjere i selekcijski rad u Sloveniji"

NAPOMENA:

Izložba je otvorena 24. veljače 2012. od 10:00 do 20:00 sati i 25. veljače 2012. od 9:00 do 19:00 sati. Prisustvovanje predavanjima je besplatno. Svi zainteresirani izlagači i posjetitelji mogu dodatne informacije dobiti na:

098 254 426, andjelini@hi.t-com.hr  (Ranko Anđelini, predsjednik)
098 435 062, zeljko.ravnic@lipa-pazin.hr  (Željko Ravnić, dopredsjednik)

Žlica puna zdravlja

Bagremov med - najbolji lijek protiv stresa; livadni med - sve njegove dobrobiti teško je i nabrojati, ali izvanredno će pomoći osobama u poodmaklim godinama i dati im novu snagu; kestenov med - svojom gorčinom prkosi uzrečici 'sladak kao med', ali pomaže kod probavnih smetnji i drugih poteškoća... Med je zdrav! Tvrdnja je to koju nitko neće ni pokušati osporiti. Koliko je zdrav, to tek doznajemo. Ali sa sigurnošću i bez potrebe za dokazivanjem možemo ustvrditi da je med dobar okusom, poseban zaslađivač života, jednako dobar danas kao i prvi put kada je čovjek zavukao ruku u košnicu (kako li mu je samo to palo napamet?). Istarski med izrazite je kvalitete, ali ga ima malo, jednako koliko i vegetacije. Kako bi prikupili što više meda, pčelari svoje košnice sele, pa i po nekoliko stotina kilometara. To je jedan od sastavnih dijelova pčelarenja.

Dug je put do meda

U Istri sve počinje u travnju kada pčelari prikupljaju voćni med i med maslačka, koji se vrca do svibnja. Tada se košnice i pčelari, pravi nomadi, sele u potrazi za bagremom, koji daje izrazito kvalitetan i ukusan med. U isto vrijeme pčele marljivo prikupljaju i nektar kadulje. Naredna se akcija događa tek u lipnju kada se košnice sele u područja gdje ima kestena koji u zadnje vrijeme predstavlja vrlo nesiguran i skroman izvor meda. U to vrijeme u Istri nastupa bespaša pa se cvjetni izvor nektara traži na područjima Gorskog kotara, Korduna i Like. Tu do izražaja dolazi nomadska priroda pčelara i njihova spremnost da za nekoliko kilograma slatkog meda potegnu nekoliko stotina kilometara svakih sedam dana u obilazak dalekih košnica. Sredinom rujna pčele se vraćaju kući. Tada uglavnom posjećuju vrijesak i ostalo tada cvatuće bilje. Za one koji se s pčelarskom terminologijom susreću prvi put, vrcanje je zapravo postupak izdvajanja meda od košnica. Dakle, nakon zadnjeg godišnjeg vrcanja, pčelari svoje mezimce pripremaju za zimu, ostavljajući im dovoljno meda za prezimljavanje - po košnici otprilike petnaestak kilograma.

Info:

Pčelarska udruga
GSM. +385 (0)98 435062
zeljko.ravnic@gmail.com