Priopćenja

Kiparska škola Montraker


Vrsar s ponosom nosi ime "kiparski grad". U zapuštenom kamenolomu Montraker svako se ljeto od 1991. godine održava istoimena ljetna kiparska škola. Skulpture iz prijašnjih radionica mogu se vidjeti na plažama, autokampovima, vrsarskoj rivi i u gradskim parkovima.

Montraker
Prema nekim podacima, rovinjsko-vrsarskim kamenom služili su se i istaknuti firentinski kipari i graditelji. U današnje vrijeme, u revitaliziranom kamenolomu Montraker, tijekom ljetnih mjeseci održava se međunarodna kiparska škola čija autorska ostvarenja ostaju Vrsaru, oplemenujući time prostor. Mladi kipari iz Hrvatske i svijeta  nastavljaju vrsarsku tradiciju, pretačući je u originalnu i svježu umjetnost. Na otvorenom prostoru kiparska klesarska škola, pod vodstvom mentora kipara, pruža turistima jedinstveni uvid u obradu kamena koji iz bezličnih blokova u tri tjedna postaju neobične forme, kamen nadahnut dušom.

Napušteni kamenolomi
Znamenitostima Vrsara treba pribrojiti i stare kamenolome. Kamen se u vrsarskim kamenolomima lomio kontinuirano od rimskih vremena do naših dana. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima pred Vrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenoloma (na vrhu otočića Sv. Jurja). Neki povjesničari umjetnosti iznose pretpostavku da je monumentalna i monolitna kupola (promjer: 10,76 m, težina 230 t) mauzoleja istočno - gotskog kralja Teodorika Velikog (493. - 526.) u Raveni napravljena od kamena koji je odlomljen s vrha ovog otočića (prema mišljenju arheologa ipovijesničara umjetnosti dr. Ante Šonje, kupola je odlomljena u kamenolomu južno do Poreča).

Na Gavanovom vrhu (tal. Monte ricco) istočno od Vrsara, nalazi se napušteni kamenolom kao na brežuljku sa sjeveroistočne strane Vrsara. Tu se od vremena romanike lomio kvalitetan sivi kamen (surac). Kamenolomi oko Vrsara i Rovinja naročito su eksploatirani u doba duge mletačke vlasti nad Istrom (13. - 18. st.).
U doba renesanse i baroka u talijanskim gradovima bio je dobro poznat kvalitetan kamen iz Vrsara (pietra di Orsera). Naročito se upotrebljavao u Veneciji za gradnju palača, mostova i crkvi.

U Vrsaru su radi nabave kvalitetna kamena povremeno navraćali talijanski kipari i graditelji. Prvi podaci o izvozu vrsrskog kamena u Veneciju potječu iz 14. stoljeća. U Vrsaru je u prvoj polovini tog stoljeća (1334.) privremeno boravio mletački kipar Leonardo Tagliapietra. U doba svoje pune aktivnosti u Veneciji, u Rovinj je, a svakako i u Vrsaru, navraćao renesansni kipar Antonio Rizzo (1467. - 1498. g.) iz Verone, koji je Veneciji ostavio svoja najvažnija djela (radovi na Duždevoj palači, nadgrobni spomenik duždu Tronu...).

Prikaži