Iako su freske u sv. Antunu poprilično oštećene, plasticitet mnogobrojnih likova svjedoče o njihovoj nekadašnjoj raskoši. Crkva sv. Antuna, sa zvonikom na preslicu nalazi se pred glavnim gradskim vratima, a pripada stilu pučke gotike 14. stoljeća. U unutrašnjosti sv. Antuna očuvane su srednjovjekovne zidne slike s početka 15. st. obilato prošarane glagoljičkim grafitima i primjer su utjecaja bolonjskog slikarstva. Iako su poprilično oštećene, na njima se naziru mnogobrojni likovi izrazitog plasticiteta koji svjedoče o nekadašnjoj raskoši fresaka. Povijesno-umjetnička interpretacija ovih zidnih slika ostala je na procjenama Branka Fučića, da je riječ o slikarstvu ranog kvatročenta još uvijek pod trečentističkim utjecajima sjevernotalijanskog slikarstva. 

Na južnom i sjevernom zidu prikazane su scene iz života sv. Antuna, na istočnom je zidu prikaz Bogorodice na prijestolju, dok se niz svetaca nalazi u donjoj zoni: sveti Uršula, Blaž, Duniž... Karakterističan je sustav bordura i ornamentalni repertoar koji ovaj ciklus povezuje s onim iz crkvice sv. Katarine u Svetvinčentu, a oslikala ih je radionica pod snažnim utjecajem onodobnog južnotirolskog zidnog slikarstva.

Kako doći:
Ispred ulaza u grad, u neposrednoj blizini Velih vrata, nalazi se crkvica sv. Antuna. 

Napomena:
Ključ crkve je u Župnom uredu Barban.

T: +385 (0)52 567 173