Izložba Marčela Brajnovića

Bez obzira na to što je riječ o jednom od naj istaknutijih istarskih umjetnika, neka od djela Marčela Brajnovića nepoznata su javnosti, osobito ona iz 1960-ih, zatim ona koja se nalaze u privatnom vlasništvu u Puli i Rovinjskom Selu, kao i ona koja je Muzej Lapidarium otkupio za vrijeme umjetnikova života.

Stoga ni izložba ni katalog nemaju obilježja monografskog prikaza, nego prije od toga naš naklon i iskorak k što boljem sagledavanju likovnog, sadržajnog i konceptualnog stvaralaštva Marčela Brajnovića. Jer, tek će valjati – naročito nakon što je njegov sveukupni opus sada definitivno zaključen – istražiti, protumačiti, vrednovati ovu dragocjenu baštinu.

Dovoljno je navesti samo manji broj podataka iz umjetničke biografije. Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo studirati u Zagreb, dijelom u Beograd - i to likovnu umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja. Tada je upoznao i Zvjezdanu Hegedušić, svoju buduću suprugu. Sve se to zbivalo u jednom desetljeću, otprilike s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina prošlog stoljeća. U istom se razdoblju aktivno uključuje i u likovna događanja Pule i Rovinja, da bi šezdesetih godina u paradigmu hrvatske poratne umjetnosti, pored Ivana Kožarića i Miroslava Šuteja, unio inovacije u vidu objekta, asemblaža i ready-madea. Tek poslije ovog mladog slijedi zreli Marčelo koji je za svog boravka u nekoliko europskih zemalja potpuno sazreo kao slikar. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo svoj životni i umjetnički prostor gradi, skupa sa svojom obitelji, na Gumila brijegu, zaravni poznatijoj kao Golo Brdo.

U hrvatskoj (istarskoj) kulturnoj sredini Marčelo Brajnović ima poseban, kultni značaj i bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o svom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika.
Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom Brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa „istarskih tema“.


Uz odabir djela iz fundusa Muzeja Lapidariuma, djela na izložbi (i publikaciji) posuđena su od Zvjezdane i Tomislava Brajnović, Đanina Božića, Čede Cvitića, Gina Perkovića, Ivana Mihovilovića, Winfrieda Wuensch te drugih privatnih zbirki.
Kustosica: Jerica Ziherl.
Realizaciju izložbe i publikacije omogućili su Istarska županija - Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Novigrad-Cittanova i Turistička zajednica grada Novigrad-Cittanova.

O eventu:

Među ljudima-drugi put!

Lokacija:

  • Novigrad-Cittanova

Datumi:

  • 18.05. - 18.06.22

Kontakt:

  • Muzej-Museo Lapidarium

Stranica:

Prikaži