Izložba Dajla-Daila
Radno vrijeme:
01.06. - 13.06.: 09:00 - 15:00, subotom 10:00 - 14:00, nedjeljom zatvoreno
14.06. - 30.06.: 10:00 - 13:00, 19:00 - 21:00, nedjeljom zatvoreno
01.07. - 02.07.: 10:00 - 13:00, 19:00 - 22:00, nedjeljom zatvoreno
Izložba je nazvana po istoimenoj monografiji jer velik dio građe koja se predstavlja dolazi s njezinih stranica. Upravo istraživanja i rad na knjizi ukazali su na pregršt novih podataka, arhivskih vrela, tlocrta i fotografija o postojanju i životu nekoć bogatog i moćnog ladanjskog i samostanskog kompleksa Dajla, po kojem je to mjesto, nedaleko Novigrada, i najpoznatije.
Ono što dodatno doprinosi teorijski visokoj spomeničkoj valorizaciji maritimne Dajle izrazito je bogata povijest i dug kontinuitet života ladanjske cjeline. Koliko je god danas cjelina arhitektonskog sklopa u Dajli različita od izvorne, elitističke atmosfere uzornih gospodarstava i ladanjskih kulturnih središta, modelom unutar kakvih se gospodarilo nakon Drugog svjetskog rata ipak su na svoj specifičan, uglavnom pasivan način, sačuvali dobar dio ove baštine.
U suradnji s Arhivom opatije iz Praglie izlaže se arhivska, umjetnička i fotografska građa koja sažetom vizualnom naracijom govori o dolasku benediktinaca iz matične Praglie pored Padove u (austrijsku) Istru, tj. Dajlu. No, i prije toga izložba vas vodi do koparskih patricija Sabini/Grisoni i njihovih renovacija kuća/kaštela/palače u Dajli. Vrijedna je i dokumentacija arheoloških istraživanja o antičkom i ranokršćanskom postojanju Dajle. Posebno se ističu fotografije s kraja 20. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata, na kojima pratimo pastoralno i gospodarsko djelovanje dajlanskih benediktinaca s osvrtom na sustav kolonatskih i napoličarskih odnosa. S tim u vezi, slijedi izbor građe iz Pismohrane Grada Novigrada i fundusa Muzeja Lapidarium kojom se tematizira najosjetljivije razdoblje Dajle, ono pretvorbe benediktinskog samostana u funkciju Doma starih i iznemoglih (1947. – 1989.), što u osnovi donosi paradigmatski primjer napetosti koje su se nakupile na talijansko-jugoslavenskoj granici u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do stabilizacije pograničnog područja Londonskim memorandumom (1954.). Između neriješenog pitanja Trsta, neprijateljstva između blokova u Hladnom ratu i jugoslavenske želje za stvaranjem novog društva nad kojim je država morala vršiti čvrstu kontrolu, dolazi do osude redovnika iz Dajle, dok je agrarnom reformom razvlašteno gotovo cijelo benediktinsko imanje. Izložena građa iz tog složenog istarskog poraća donosi i kulturološku komponentu. Naime, povijesni arhitektonski sklop Dajle 1956. proglašen je spomenikom kulture te postaje predmetom istraživanja svrstavajući je time u polja građevinske baštine naslijeđene vrijednosti, što se i ovom izložbom želi prikazati. Izložba donosi i alternativne poglede na Dajlu. Riječ je o djelima (tada) mladih slovenskih umjetnika Marka Pogačnika i Naška Križnara (Grupa OHO) i književnika Francija Zagorčnika nastalih u Dajli 1965. Da je suvremena umjetnost ljepša strana priče, može se vidjeti i na recentnim djelima Brigitte Brand, koja nas usmjerava k tome da svaki pomak doživljaja Dajle stvara novi pogled i otkriva nove kontekste i konstrukcije, što se zajedno mijenjalo u vremenu i prostoru.
Izložba je rađena u suradnji s Arhivom opatije iz Praglie (Archivio dell' Abbazia di Praglia). Posudba i prava na objavljivanje građe: Arheološki muzej Istre, Dajla – Župa sv. Ivana Krstitelja, Knjižnica Koper – Biblioteca Capodistria, Ministarstvo kulture i medija. Uprava za zaštitu kulturne baštine. Konzervatorski odjel u Rijeci, Pokrajinski muzej Koper-Museo regionale di Capodistria, Pismohrana Grada Novigrada, Pokrajinski arhiv Koper –Archivio Regionale di Capodistria, Moderna galerija Ljubljana, Narodna in univerzitetna knjižnica Ljubljana, Muzej-Museo Lapidarium.
