ISTRA INFO COVID-19 X  

Doživite Vižinadu

Parenzana - put zdravlja i prijateljstva

Atraktivnu sportsko-rekreativnu stazu, duž koje se otvaraju čarobni pejzaži Istre, čini obnovljena dionica povijesne željezničke pruge koja je povezivala Poreč s Trstom.

Istarska dionica Parenzane vijuga kroz prekrasne udoline, preko zelenih brežuljaka, kroz vinograde i uz maslinike sve do srednjovjekovnih gradića. Putem vas vode prepoznatljive žute table nudeći vam informacije o povijesnim vijaduktima, tunelima i željezničkim kolodvorima koje ćete otkrivati na ovom izazovnom putu.

Povijest Parenzane
Parenzana ili kraće TPC (Trieste-Parenzo-Canfanaro) bila je uskotračna pruga dugačka 123,1 kilometra koja je povezivala 33 istarska mjesta od Trsta do Poreča. U današnje bi vrijeme prolazila teritorijem triju država: Italije (13 km), Slovenije (32 km) i Hrvatske (78 km). Pruga je puštena u promet 1. travnja 1902. godine kada je, usprkos brojnim problemima i odgodama, prvi vlak sa željezničke postaje u Bujama krenuo prema Trstu, a u prosincu iste godine i prema Poreču.

Iako su je njezini graditelji nazvali Parenzaner Bahn ili Porečka pruga, slavensko ju je stanovništvo prisno zvalo Istrijankom, Istrankom, Poreškom ili Porečankom, a talijansko Parenzanom. No bez obzira kako je zvali, pruga je značila život mjestima kroz koja je prolazila: na svom 123 km dugom putu, spori je vlakić svakodnevno puhao i škripao kroz brdovite, reljefno razigrane predjele istarskog krša, prevozeći, uz putnike, sol iz solana Pirana i Sečovlja, maslinovo ulje Bujštine i Motovunštine, voće, povrće, istarski kamen, vapno, drvo, brašno i vino.

Željeznica je ukinuta 1935. i samo je u te 33 godine prometovanja ostavila neizbrisiv pečat na cijeli kraj. Na stotu obljetnicu otvorenja pruge, pokrenuta je inicijativa za svojevrsnu obnovu ove jedinstvene željeznice koja je početkom 20. stoljeća povezivala ljude i narode.

Postaje
Putničke ili prijamne zgrade bile su središnja zdanja, čija je izvedba bila sukladna značenju kraja i u funkciji predviđenog prometa: izgrađene su kao postaje prve ili druge kategorije, kao kućice ili nadstrešnice na stajalištima. Najnižeg ranga bile su postaje sa svjetiljkom postavljenom uz oznaku stajališta.

Osim u Poreču, putničke zgrade prve kategorije izgrađene su još na samo dvije druge postaje, u Kopru i Luciji. Postaja u Poreču bila je zamišljena poput buduće početne stanice ogranka Poreč-Kanfanar i još jednog kratkog ogranka, gdje je planirana izgradnja i postaje za izravan ukrcaj robe s vlaka na parobrode i obratno. Zato je porečka stanica bila veća od tršćanske i također izgrađena poput tranzitne postaje. Svi su objekti na postaji u Poreču očuvani u savršenom stanju, a danas se koriste u druge svrhe.

Objekti na trasi
Objekti na postajama izgrađeni su u skladu s normama i tipovima austrijskih željeznica koji su primjenjivani u svim državama Monarhije.
Još i danas se u Austriji i drugim zemljama, nastalim nakon raspada Austrijske Monarhije 1918. godine, mogu vidjeti objekti poput onih postavljenih duž Parenzane, premda postoj neke razlike u materijalima: u alpskim zemljama prevladavalo je drvo, a u ravnici najčešće je korištena opeka.

Parenzana je imala 604 zavoja od kojih najkraći mjeri 60 metara u polumjeru i 10,5 u dužinu. Kod oprtaljskog vijadukta nalazi se drugi zavoj polumjera 70 metara i dužine 234,60 m. U prosjeku, svi ostali zavoji mjerili su 80 ili više metara u polumjeru, najčešće oko 150 m na dionici Trst-Buje, ili točno 80 m na dionici Buje-Poreč.

Duž trase prokopano je devet tunela ukupne dužine 1.530 metara. Najimpozantniji je bio tunel kroz brijeg Lucan dug 544 m, između postaje u Strunjanu i one u Portorožu. Slijedili su, po veličini, tuneli u Motovunu, Šaletu, ispod vrha Kalcini i Freskima te u Kostanjici, Sv. Vidu i dva mala tunela u Završju. Svi su tuneli bili obzidani.

I mostovi su pri izgradnji Parenzane bili ograničeni brojem i dimenzijama, srazmjerni skromnim riječnim tokovima sjeverozapadnog dijela Istarskog poluotoka. Izgrađeno je 16 mostova i šest vijadukata, svi na dionici Buje-Poreč. Četiri vijadukta podignuta su između Završja i Oprtlja, a ostala dva između postaja u Karojbi i Vižinadi. Svi su vijadukti zidani u kamenu s polukružnim lukovima položenim na jake stupove. Svodovi lukova sežu i 15 metara u visinu.
Pored mostova i vijadukata, izgrađeno je više nasipa sa središnjim otokom ili presvođenim prolazom.
Sama dionica Trst - Poreč brojila je 538 nezaštićenih prijelaza preko ceste.


Zanimljivosti:
Dužina pruge: 123,1 km
Širina tračnica: 760 mm
Broj željezničkih postaja: 35
Zavoji: 604
Tuneli: 9
Mostovi: 11
Vijadukti: 6
Duljina vagona: 8,5 m
Broj sjedala u vagonu: 30
Početak izgradnje: 1900
Posljednja vožnja vlaka: 31/08/1935

Prikaži