Glagoljica

Kolijevka glagoljaštva


Glagoljica je staroslavensko pismo koje nastaje početkom 9. stoljeća i koristi se do početka 19. stoljeća kada sve veću ulogu dobiva latinica. Glagoljica je u početku bila obla, a potom uglata te je imala 32 znaka. Ima brojevnu vrijednost tako da su prvih devet slova jedinice, a slijedećih devet desetice, daljnjih devet stotice pa tisućice.
Najjača uporišta glagoljaša su Hrvatsko primorje, Istra i otok Krk gdje su pronađeni najstariji spomenici, na kamenu, iz 12. i 13. st: Valunska ploča, Plominski natpis, Grdoselski i Supetarski ulomak i Bašćanska ploča.

Glagoljicu je sastavio Konstantin Ćiril. Njome su pisane crkvene knjige, gradski statuti i zakonici, klesani su natpisi na kamenim pločama, urezivane poruke na raspela, zvona i oslikane zidove crkava. Danas je to neprocjenjivo nasljeđe najbolje sačuvano upravo u središnjim krajevima Istre.
Tu je u naše vrijeme podignut jedinstven spomenik glagoljskoj kulturi i pismenosti - Aleja glagoljaša s jedanaest spomen-obilježja postavljenih uz cestu između gradića Roča i Huma.
Kad dođete u taj glagoljaški kraj, naći ćete se doista u srcu Istre - u geografskom i u duhovnom smislu. Iskoristite tu jedinstvenu priliku, naučite nekoliko glagoljskih slova i obradujte svoje najbliže razglednicom s pozdravom napisanim tim starim pismom.
Ljeti djeluje škola glagoljaštva u Roču. Hrvatski diplomati i političari glagoljicu i kravatu poklanjaju kao hrvatski suvenir.

Kolijevka glagoljaštva
Kolijevka glagoljaštva
Kolijevka glagoljaštva
Kolijevka glagoljaštva
Kolijevka glagoljaštva
Prikaži