Divlja šparoga, kopriva i koromač tek su neke od biljnih vrsti koje će privući pažnju šetača i rekreativaca dok se kreću istarskim krajolicima, istražujući netaknutu prirodu.

Kao čisti produkt prirode, nastao bez intervencije čovjeka, samoniklo bilje je u vremenima oskudice bilo dragocjena sirovina, a mjesto je imalo i u prapovijesnim obredima. U narodu se kroz generacije prenosila mudrost o njegovim svojstvima i korištenju - kao hrane, lijeka ili dekoracije.

Samoniklo bilje je najbolje skupljati od ranog proljeća do sredine ljeta. Neke vrste su ponajprije ljekovite, druge su izvrsnog okusa i rado korištene u kuhinji, dok se neke, zbog neprivlačnog okusa, upotrebljava samo u slučaju potrebe. Poznavatelji kažu da se branjem samoniklog bilja i njegovom pripravom u kuhinji moderni čovjek vraća prirodi i svojim pradavnim porivima, kada mu je ono bilo gotovo jedini izvor hrane.

Divlja šparoga ima počasno mjesto na istarskoj trpezi - vitka i tamna, ona je simbol vitalnosti, zdravlja i užitka za nepce te će u svaku kuhinju unijeti dašak primorskog življenja. U proljeće divlja šparoga u izobilju raste po šumarcima i livadama uz širi obalni pojas Istre. Berači tada revno pretražuju žbunje u potrazi za mladim izdancima koje potom na jednostavan način pripremaju u fritaji, najpoznatijoj bazi za šparogu.

Finog, gorkastog okusa i karakterističnog mirisa, šparoga inspirira i vrhunske majstore kuhinje, ne ostajući tek puki sastojak narodne kuhinje. Danas se od nje pripremaju sofisticirane delicije po mjeri najvećih gurmana, a skoro svaki istarski restoran iznjedrio je vlastite varijacije na temu ove dragocjene aromatične biljke.

Boravite li u Istri u sezoni divlje šparoge, posjetite jednu od brojnih šparogada i upoznajte vladaricu proljetnog stola u njenom punom sjaju.